NAJ NAJ

Dobrodošli na moj blog

23.01.2009.

Po čemu je koka-kola dobila ime?

Koka-kola je dobila ime po kokainu. Ovo piće ima tradiciju dužu od 100 godina. Najpre je korišćeno kao lek i sadržalo je u sebi kokain.

Danas je puna hemijska formula koka-kole brižno čuvana tajna, ali postoje osnovane sumnje da se u njoj takođe nalaze narkotička sredstva. Glavni sastojak koka-kole je zagoreli šećer.

01.12.2008.

Bodljikavi divovi

Pripada najneobicnijim i najpoznatijim biljkama vrucih pustinja Sjeverne Amerike. Visoki kaktus u obliku stupa naziva se i divovski kaktus ili samo div. Njegovi bijeli cvjetovi otvaraju se samo nocu.

26.10.2008.

Mjesec

Mjesec, taj vječni Zemljin pratitelj, eonima je utjecao na plime i oseke, pobuđivao maštu stanovnika ovoga planeta, uplitao se u povijesne događaje i bivao predmet diskusija znanstvenika i pjesnika.. Pogledajte kako ga vide kamere astronoma amatera...

03_10_2008_mjesec3dana.jpg
Mjesec star 3 dana140 viewsMjesec star 3 dana.
Snimljeno s Olympus Camedia C-470 Zoom, afokalno, metodom okularne projekcije kroz dalekozor TS 20x90
ISO 250
f/4.5
FL 12.8 mm
03_10_2008_pepeljasta.jpg
Pepeljasta svjetlost147 viewsPepeljasta svjetlost na Mjesecu
Snimljeno Olympus Camedia C-470 Zoom, afokalno, metodom okularne projekcije kroz dalekozor TS 20x90
ISO 250
f/3.1
FL 5.8 mm
03_10_2008_pepeljasta2.jpg
Pepeljasta svjetlost127 viewsPepeljasta svjetlost na Mjesecu
Snimljeno Olympus Camedia C-470 Zoom, afokalno, metodom okularne projekcije kroz dalekozor TS 20x90
ISO 250
f/3.1
FL 5.8 mm
1.jpg
Mladi mjesec141 viewsMladi mjesec 9.3. u sumrak nad zapadom
19032008_1702UT.jpg
Mjesec221 viewsMjesec star 12 dana
Snimljeno s Olympus Camedia C-470 Zoom, afokalno, metodom okularne projekcije kroz dalekozor TS 20x90
ISO 64
f/3.1
FL 17.4 mm
Brenner c.jpg
Krateri Brenner i Vega 23.5.2004.557 viewsJutro u krateru Brenner 23.5.2004.
Mjesec star četiri dana

Leo Brenner = Spirodon Gopčević, vlasnik Zvjezdarnice Manora - Mali Lošinj krajem 19. st.

Snimka s C8, ToUcam, Baader IR-UV cut filter, 10 od 40 sličica stackirano s Registaxom 2
claviushires.jpg
Clavius532 viewsC8 + barlow x2 + ToUCam
Copernic.JPG
Mjesec - krater Kopernik393 views
copernicus.jpg
Copernicus395 viewsC8 + barlow x2 + ToUCam
gassendi.jpg
Gassendi349 viewsC8 + barlow x2 + ToUCam
IMG_0532-w.jpg
First Light238 viewsPrva! :)
GSO 200/1000, CAM EQ-5 GOTO (još uvijek bez napona), Canon 40D
IMG_5206bw.jpg
Mjesec opet136 viewsCanon 5d + TMB 175/1400
Exp: 1/160 sekunde
Iso: 100
IMG_5206bw1.jpg
Mjesec iz Zg124 viewsMjesec sa Zvjezdarnice Zagreb. Canon 5d + TMB 175/1400.
Exp: 1/160 sekunde
Iso: 100
Kr_Po_Mj_070906_zfk.jpg
Djelomična pomrčina Mjeseca 7. 9. 2006.421 viewsTri snimke načinjene poslije izlaza Mjeseca iz Zemljine sjene - na početku prolaza kroz Zemljinu polusjenu - slijeva 19:42 UT, 19:44 UT i 19:48 UT.
Teleskop: Celestron SC G-8, (D=203mm, F=2032mm, @ F/6,3 ---> F=1280mm)
Snimano na projekciju okulara f=25mm
Philips ToUcam, 1/500s, 10 fps, Baader Red 610nm Longpass Filter
Mare Crisium.jpg
More kriza360 viewsMjesec ima i "mora", u ovome slučaju prikazano je More kriza
Mjesec 05.05.2006. 133x.jpg
Gorje Apenini361 views3 fotke stackane u registraxu.
snimljeno 05.05.2006. kroz 200/1200 dobson i 9mm Plossl
korištena kamera na mobitelu sony-ericsson K750i
mjesec-venera.jpg
Mjesec i Venera385 viewsBliski susret Mjeseca i planeta Venere, snimljen 24.01.2004. godine u 19:09 U.T.
Snimak je načinjen Olympus C750UZ fotoaparatom i exp. 1/13 sec. F/3.7 žarišna duljina objektiva 63 mm
Mjesec.jpg
Mladi Mjesec385 viewsSlikano s Olympus camedia C750UZ bez stativa
mjesec.jpg
Mjesec na Valentinovo206 viewsMjesec snimljen 14.02.2008. g. tijekom promatranja na igralištu oš Vladimir Nazor u Virovitici, teleskop Celestron SC G-8 (D=203mm, F=2032mm), fotoaparat Olimpus FE110 (prislonjen na okular teleskopa)
Mjesec240104_zfk01.JPG
Mlad Mjesec - 3 dana iza mlađaka503 viewsMlad Mjesec nepuna 3 dana iza mlađaka.
Podaci o teleskopu i kameri nalaze se ispod slike Mjeseca.
Mjesec290104_zfk02~0.jpg
Mjesec u prvoj četvri - teleskopom i ToUcam kamerom374 viewsFotke Mjesečevog terminatora u prvoj četvrti 29. siječnja 2004. - mozaik od više zasebnih snimki.
Snimano u fokusu Celestrona SC 8" f/10 F=2032mm i
radi usporedbe s reduktorom fokusa f/6,3 F=1280mm
mjesecBoJCe zfk.jpg
Krateri Boscovich i J. Caesar344 views
mjesecCass290104_zfk.jpg
Mjesec 29.01.2003. 17:10 UT679 viewsSjeverni dio Mjeseca u fazi prve četvrti
Teleskop: Celestron SC D=203mm, F=2032mm
Kamera: Philips ToUcam Pro, 10fps, 1/50sec.
Filter: Baader IR-UV block
103 od 267 frameova, K3CCD Tools, Registax 2
2 comments
Mjesec_13_2_08_zfk_b.JPG
Mjesec 13. 2. 2008. (faza 6 dana)150 viewsTeleskop: Celestron SC 8" (D=203mm, F/10), okular Baader eudiaskopski 30mm
Digitalni fotoaparat: Canon PowerShot A460 5.0 Mpx, ISO 80, afoklani snimak (na projekciju okulara)
Fotoaparat je pridrzavan rukom (1 snimak - najostriji od dvadesetak)
Autor: Zlatko F. Kovacevic, Virovitica, Hrvatska - Croatia
mjesec_240608_0248_zfk.jpg
Mjesec 24. 6. 2008. - 02:48 UT123 viewsTeleskop: refraktor Konusuper D=120mm, F=1000mm
Okular Baader eudiaskopski f=30mm - afokalno (na projekciju okulara)
Digitalni fotoaparat. Canon PowerShot A460, 5.0 Mpx, ISO 80
Najostrija od 20-tak snimki - fotoaparat pridrzavan rukom iznad okulara
Autor: Zlatko F. Kovacevic, Virovitica, Hrvatska - Croatia
Mjesec_3_dana-08_05_2008.jpg
Mjesec star 3 dana165 viewsMjesec star 3 dana, snimljen afokalno, (metodom okularne projekcije), kroz dalekozor TS 20x90
Snimljeno na brdu u mjestu Milanovac, pored Virovitice.
N 45 48,001' E 017 23,775' 263 m n/v
Olympus Camedia C470Z
f/3.1
ISO 64
FL 10 mm
Mjesec_3_dana_08_05_2008.jpg
Mjesec star 3 dana145 viewsMjesec star 3 dana, snimljen afokalno, (metodom okularne projekcije), kroz dalekozor TS 20x90
Snimljeno na brdu u mjestu Milanovac, pored Virovitice.
N 45 48,001' E 017 23,775' 263 m n/v
Olympus Camedia C470Z
f/3.1
ISO 64
FL 10 mm
Mjesec_iza_oblaka.jpg
Mjesec iza oblaka146 viewsCanon A 530
mjesec_i_dimnjak_0707.jpg
Mjesec u starom dimnjaku167 viewsČesto vidimo fotografije Mjeseca ili Sunca s nekom letjelicom (avion, ISS) ili pticom koja se nasla u trenutku snimanja ispred ovih nebeskih objekata. Ljeta 2007. iz dvorista snimio sam fotografiju juznog dijela Mjeseca kroz stari dimnjak susjedove kuce kojega je "nagrizao zub vremena". Trebalo je dosta upornosti jer sam teleskop C-8 SC morao nekoliko puta prenositi po dvoristu i više snimaka zbog automatike izostravanja digitalnog fotoaparata Canon PowerShot 460 (afokalno - na okularu).
MjeZaDuga.jpg
Mjesec - Zaljev Duga (Sinus Iridium) 19.11.2003.412 viewsTeleskop: Celestron SC (D=203mm, F=2032mm)
Kamera: Philip ToUcam Pro
3CCDTools, Registax 2
Moon Single frame.jpg
Mjesec354 viewsKrater Copernicus
8"newt. HEQ-5, ToUcam pro
3.11.2003
moon31052006.jpg
Mjesec390 viewsOrion ED 80 + barlow x2 + mod Canon EOS 300D
21 slika stackirana
moonClavius zfk a.jpg
Mjesec - krater Clavius413 views
moonEratost18Sep03.jpg
Mjesec - krater Eratosten364 views
moonGassMH zfk a.jpg
More vla?nosti i krater Gassendi327 views
Moon_0807_filtered.jpg
Prva četvrt149 viewsMAK102/1300, PL25mm, Canon A570IS, ISO100, 1/30", afokalno, obrada Neat Image
moon_1101x597.jpg
Detalj mjeseca233 viewsDetalj mjeseca
moon_1383x922.jpg
Konjukcija Mjeseca i Saturna242 viewsKonjukcija Mjeseca i Saturna
Moon_eclipse_3.3.2007_VTC_D.jpg
Pomrčina Mjeseca 03.03.2007.471 viewsPotpuna pomrčina Mjeseca 03/04. ožujka 2007. godine, snimljena iz Virovitice.
moon_rgb.jpg
Mjesec 28.04.2004337 viewsSlikano sa 8"newt. na HEQ-5 montazi sa TouCam Pro
59 files on 2 page(s) 1

Powered by Coppermine Pho
27.09.2008.

Neka mitoloska bića

.


Free Image Hosting at www.ImageShack.us

Feniks je po egipatskoj mitologiji sveto mitološko biće koje je u obliku vatrene ptice.
Govori se da živi 500, 1461 ili 12594 godina (ovisi o izvoru), feniks je muška ptica crveno-zlatne boje. Nakon kraja životnog kruga feniks izgori, a iz pepela nastane mladi feniks. Mladi feniks pepeo pretvori u jaje i šalje ga u grad Heliopolis (grčki Grad sunca) u Egiptu. Govori se da se izliječi kad je ozljeđen, a to dokazuje njegovu besmrtnost - simbol vatre.
Još jedna osobina mu je da pomoću suza može izlječiti bilo kakvu ranu.

Free Image Hosting at www.ImageShack.us

Kentauri (grč. š­˝Ä±ĹÁżą) bića su iz grčke mitologije. Kentaur je polukonj i polučovjek koji šeće šumama i voli samoću. Često ih prikazuju kao raskalašena i nagla bića.Izvrsni su ratnici, a hrane se sirovim mesom. Jedina iznimka je Hiron,inteligentan, civiliziran i ljubazan. Bio je stručnjak za umjetnost, lov i medicinu, a također i proricanje. Bio je otac Okiroje s nimfom Hariklom te je živio na gori Pelion.Hiron je odgajao i poučavao brojne grčke junake i bogove - Asklepija, Aristeja, Ajanta, Tezeja, Ahileja, Jazona i Herakla. Imao je dar kojim je omogućio svojim učenicima da otkriju svoje najveće potencijale.

Free Image Hosting at www.ImageShack.us

Pegaz (grčki: Pégasos) bio je u grčkoj mitologiji krilati konj, sin Posejdona u njegovoj ulozi boga konja i Gorgone Meduze.
Prema nekim izvorima Pegaz je iskočio iz Meduzina vrata nakon što joj je Perzej odsjekao glavu, dok je prema drugima nastao iz zemlje na koju je prolivena Meduzina krv.

Free Image Hosting at www.ImageShack.us

Jednorog je prema mitologiji, bijeli konj sa rogom na čelu i srebrne krvi. Neuhvatljiv je i jedino mladim nevinim djevojkama dopušta da ga jašu. Vjeruje se da onaj tko ubije to veličantveno biće i pije njegovu krv, bit će zauvijek proklet.

01.06.2008.

Tajna piramida

Postoji mnostvo pitanja vezano za piramide: Kako su gradjene, kada su gradjene, ko ih je gradio, itd. Do sada je pronadjeno 67 kompletnih piramida i 25 nekompletnih. Na platou Gize u Egiptu nalazi se 10 piramida, ukljucujuci i dve najvece. Najveca piramida na svetu je Keopsova piramida koja je visoka 137 metara i sastavljena je od oko milion kamenih blokova koji su teski 2-5 tona

Neki blokovi dostizu tezinu i 15 tona, dok se unutar piramide mogu nadji granitni blokovi teski i 50 tona. Nekada su piramide bile oblozene finim belim krecnjakom tako da su se presijavale na suncu kao da su zlatom poplocane. U srednjem veku, kada je pocela izgradnja modernog grada Kaira, ljudi su dolazili i skidali ovaj beli krecnjak i odnosili da poplocavaju fasade svojih kuca u Kairu. Danas je ostao samo jos vrh Kefrijeve piramide koji je prekriven ovim finim krecnjakom


Kameni blokovi piramida izgradjeni su uglavnom od krecnjaka, sto ukazuje da su ove stene natalozene u vodi. Takodje, u tim krecnjacima nalazimo fosile organizama, kao sto su numuliti, sto ukazuje da su ove krecnjacke stene natalozene za vreme Potopa (poznato je da fosili nastaju samo u uslovima katastrofe). Dakle, piramide su definitivno nastale posle Potopa. U piramidama su se obicno sahranjivali faraoni, i do sada su skoro sve piramide opljackane.

01.06.2008.

....

nteresantno je istaci da je Egipat bio na vrhuncu svoje moci za vreme vladavine faraona Djozera

kada su i pocele da se grade piramide. Pocetak vladavine ovog faraona nije obelezen velikim dogadjajima, a onda se u njegovom zivotu pojavljuje jedna izuzetna licnost, koju istorija naziva Imotep

i od tada pocinje uspod ovog faraona. Obicaj je bio da na pocetku vladavine faraon zida grobnicu za sebe i svoju porodicu. U grobnici faraona Djozera postoje imena njegove rodbine i najblizih saradnika, ali nema imena Imotepa, koji je bio njegov glavni saradnik i pomocnik u vrsenju vlasti. Istorijske cinjenice ukazuju da Imotep nije bio clan faraonove porodice i da se odjednom pojavljuje u njegovom zivotu tokom njegove vladavine.

Istorijski izvori beleze da je Imotep bio covek izuzetnih sposobnosti i talenata. Toliko se velicanstvenih stvari je zapisano o ovom coveku u egipatskoj istoriji da su istoricari kazali da je Imotep bio "egipatski Leonardo Da Vinci". Evo sta kazu egipatski istorijski izvori o Imotepu:

"Tokom vladavine faraona Djozera ziveo je Imotep, koji je vodio poslove vladara Egipta. Bio je zamenik vladara, upravljao je Velikom Palatom, bio je Visoki svestenik Heliopolisa, bio je graditelj, skulptor... Imotep je zbog svojih lekarskih sposobnosti stekao medju Egipcanima reputaciju Asklepijusa (prema grckom paganskom verovanju, vrhovnog boga medicine) ... Imotep je uspostavio vestinu gradnje koriscenjem tesanog kamenja." (Manetho, 305-285 BC, The Ancient Near East, 1958, Vol. I, p. 24-, Princeton University Press)

Egipatski istorijski izvori kazu da je Imotep uspostavio granju piramida u Egiptu i prva piramida koju je napravio bila je Stepenasta piramida u Sakari


Ali, ko je zaista bio Imotep? Pogledajmo istorijske spise vezano za Imotepa i faraona Djozera.

Istorijski spisi beleze sta se desilo faraonu Djozeru: "Bio sam veoma uznemiren zbog nadolazece gladi. U snu mi se javio bog Nila Knum i obecao da ce Nil dati vodu, ali da ce biti najpre sedam godina gladi, a zatim sedam godina izobilja..."

Postoji jos samo jedan istorijski izvor koji govori o sedam godina izobilja i sedam godina gladi, a to je onaj u Bibliji, kada je faraon sanjao san o nadolazecoj gladi i kada mu je Josif dao tumacenje sna: "Evo doci ce sedam godina vrlo rodnih svoj zemlji Misirskoj, a iza njih nastace sedam gladnih godina." (1. Mojsijeva 41,29.30)

Egipatski istorijski izvori dalje kazu sta je uradio faraon Djozer: "Upitao sam Imotepa, koji je bio sin boga Pta: ´Gde se radja NIl? Ko je bog tamo? Ko je pravi Bog?... Imotep je odgovorio: ´Potrebno je da pitam Boga koji vlada nad svim zivim..." (Bog Pta je u Egiptu bio smatran za vrhovnog boga, onog koji je stvorio sve druge bogove.)

U Bibliji citamo slican izvestaj: "A Josif odgovori faraonu: ´ To nije u mojoj vlasti, Bog ce javiti dobro faraonu." (1. Mojsijeva 41,16)

Egipatski istorijski izvestaj kaze sta je dalje uradio faraon: "Obecao sam bogu Nila Knumu, da ce sav arod, osim svestenika u bozjem hramu, placati porez u iznosu od jedne petine svojih useva." Biblija opet govori o slicnoj naredbi: "A sto bude roda dacete peto faraonu... samo ne kupi svestenickih njiva..." (1. Mojsijeva 47,24.22) Da li to znaci da su Imotep i Josif bili u stvari ista licnost?

19.04.2008.

nesto

Razgovaraju dva ciganina, otac i sin.
Sin: "Tata, jel' smo mi bas cigani?"
Otac: "Jesmo sine."
Sin: "Bas, pravi?"
Otac: "Da."
Sin: "Mislim, Romi?"
Otac: "Da, da, pravi, Romi."
Sin: "Pa sto onda ne navijamo za zvezdu?"
Otac: "Pa sine, nismo tol'ki cigani!"

15.04.2008.

Činjenice

Sve što ste željeli znati o Sloveniji, a niste znali ni da postoji...   

MORE

Prema nekim novijim istraživanjima, Slovenija navodno ima more. Očevici tvrde da su ga vidjeli oko Pirana i Kopra, a prema njihovim svjedočanstvima u Piranskoj je luci zabranjeno sidrenje brodova dužih od 5 metara, jer zalaze u međunarodne vode. U sklopu koparskog hotela "Triglav" u tijeku je također i izgradnja suvremenog bazena s morskom vodom, čime će površina slovenskog teritorijalnog mora biti povećana za 42 posto. Slanost mu je nešto manje od 38 promila, čime slovensko more spada u neslanije šale ovog dijela Sredozemlja.

NAVODNO OSLOBODILAČKI RAT

Rat za nezavisnost Slovenije (1991.-1991.) jedan je od najkrvavijih, najdužih i najiscprljujućih ratova u povijesti čovječanstva. Od rata - u kojemu je ovu državu napalo nekoliko desetaka povampirenih regruta JNA sa 14 oklopnih transportera i koji je, s kraćim prekidima, trajao punih 7 dana - razrušena, spaljena i izmrcvarena Slovenija oporavila se u nepune tri godine, razvivši se u vodeću gospodarsku i vojnu silu Piranskog
zaljeva.

PRIRODNE OSOBINE

Republika Slovenija se nalazi na neatraktivnoj parceli u podnožju Alpa i prostire se na jedva 20 000 km^2 (usporedbe radi, tolika su u Hrvatskoj bila samo okupirana područja, op.a.). Na karti Europe, Slovenija se nalazi izmedju Italije, Austrije, Mađarske i Hrvatske, ali se ne može vidjeti prostim okom (za lijepa vremena, Slovenija se može vidjeti tek na karti Republike Slovenije). Najviši planinski vrh je Triglav, visok 2863 m, dok je najtuplji vrh državni. Klima je srednjeeuropska, u sjeverozapadnom dijelu alpska, a u posljednje vrijeme i antihrvatska.
Takva klima pogoduje uzgoju voća u Makedoniji.

STRUKTURA STANOVNIŠTVA

U Sloveniji živi oko 1 500 000 ljudi (usporedbe radi, toliko ih stane na zagrebački hipodrom), od čega ih je 16 posto škrtih i sebičnih, 14% uobraženih i umišljenih, 13 % alternativnih, 6 % debelih, 51 % ženskih i 0,002 % nevinih. Iako službeni slovenski izvori tvrde da van matične zemlje živi oko 150  tisuća Slovenaca koji su otišli u emigraciju za vrijeme komunističkog režima, pravi je razlog taj što u ovu zapadnobalkansku državicu nisu svi mogli stati.

DRŽAVNO UREĐENJE

Slovenska država uređena je dosta ukusno i funkcionalno, obzirom na prilično skučen prostor. Lijevo od ulaza nalazi se prostrano Cerkniško polje i neobično namještena Postojnska jama. Kroz sredinu države vodi rijeka Sava, uz koju se prolazi pored najvećeg slovenskog naselja Ljubljane i dolazi do pomalo nametljivih Julijskih Alpa s nekoliko simpatičnih jezerca u podnožju. Desno od ulaza, pak, nalaze se nepretenciozni vinorodni brežuljci i decentno uređene poljoprivredne površine. Država ima i nekoliko sporednih ulaza, a na jugozapadu i prozor s kojega za lijepa vremena puca čeznutljiv pogled na more.

PODRIJEKLO

Slovenci su, u stvari, alpski Hrvati, a o njihovu hrvatskom podrijeklu govori i nedavno istraživanje provedeno među štedišama "Ljubljanske banke". Prema nekim uglednim antropolozima, Slovenci su nastali tako što je Edvard Kardelj Hrvatima jebo mater, nakon čega je jedan dio Hrvata krenuo osnovnim pravcem razvoja socijalističkog samoupravljanja prema
zapadu. Uvjereni da su otkrili novu socijalističku republiku, naselili su se i postepeno potpuno potisnuli autohtono stanovništvo koje je, kako kaže predaja, bilo toliko škrto da su Hrvati tu zemlju nazvali "Slovenija".

SPORT

Od sportova u Sloveniji najpopularnije je plivanje. Kako slovensko more, međutim, nema propisane olimpijske dimenzije, Slovenci ne plivaju u moru,nego na snijegu. Pošto, pak, na snijegu ne mogu plivati, oni po njemu hodaju, a obzirom na činjenicu da po njemu ne mogu hodati, oni se po njemu kreću na naročitim drvenim letvama. Kako je, međutim, na tim letvama po snijegu nezgodno hodati, oni se njima spuštaju po planinskim padinama. Plivanje se u Sloveniji zove još i smučanje ili skijanje. Od ostalih sportova u usponu je alpinizam, dok je atletika u krizi jer trkači na srednjim i dugim prugama ne mogu dobiti austrijsku vizu.

U Sloveniji se ne smije pušit jer dim ulazi u Italiju

E da, i nemaju diskoteka jer buka smeta Austrijancima....
 

15.04.2008.

Činjenice

Sve što ste željeli znati o Sloveniji, a niste znali ni da postoji...   

MORE

Prema nekim novijim istraživanjima, Slovenija navodno ima more. Očevici tvrde da su ga vidjeli oko Pirana i Kopra, a prema njihovim svjedočanstvima u Piranskoj je luci zabranjeno sidrenje brodova dužih od 5 metara, jer zalaze u međunarodne vode. U sklopu koparskog hotela "Triglav" u tijeku je također i izgradnja suvremenog bazena s morskom vodom, čime će površina slovenskog teritorijalnog mora biti povećana za 42 posto. Slanost mu je nešto manje od 38 promila, čime slovensko more spada u neslanije šale ovog dijela Sredozemlja.

NAVODNO OSLOBODILAČKI RAT

Rat za nezavisnost Slovenije (1991.-1991.) jedan je od najkrvavijih, najdužih i najiscprljujućih ratova u povijesti čovječanstva. Od rata - u kojemu je ovu državu napalo nekoliko desetaka povampirenih regruta JNA sa 14 oklopnih transportera i koji je, s kraćim prekidima, trajao punih 7 dana - razrušena, spaljena i izmrcvarena Slovenija oporavila se u nepune tri godine, razvivši se u vodeću gospodarsku i vojnu silu Piranskog
zaljeva.

PRIRODNE OSOBINE

Republika Slovenija se nalazi na neatraktivnoj parceli u podnožju Alpa i prostire se na jedva 20 000 km2 (usporedbe radi, tolika su u Hrvatskoj bila samo okupirana područja, op.a.). Na karti Europe, Slovenija se nalazi izmedju Italije, Austrije, Mađarske i Hrvatske, ali se ne može vidjeti prostim okom (za lijepa vremena, Slovenija se može vidjeti tek na karti Republike Slovenije). Najviši planinski vrh je Triglav, visok 2863m, dok je najtuplji vrh državni. Klima je srednjeeuropska, u sjeverozapadnom dijelu alpska, a u posljednje vrijeme i antihrvatska.
Takva klima pogoduje uzgoju voća u Makedoniji.

STRUKTURA STANOVNIŠTVA

U Sloveniji živi oko 1 500 000 ljudi (usporedbe radi, toliko ih stane na zagrebački hipodrom), od čega ih je 16 posto škrtih i sebičnih, 14 posto uobraženih i umišljenih, 13 posto alternativnih, 6 posto debelih, 51 posto ženskih i 0.002 posto
nevinih. Iako službeni slovenski izvori tvrde da van matične zemlje živi oko 150 tisuća Slovenaca koji su otišli u emigraciju za vrijeme komunističkog režima, pravi je razlog taj što u ovu zapadnobalkansku državicu nisu svi mogli stati.

DRŽAVNO UREĐENJE

Slovenska država uređena je dosta ukusno i funkcionalno, obzirom na prilično skučen prostor. Lijevo od ulaza nalazi se prostrano Cerkniško polje i neobično namještena Postojnska jama. Kroz sredinu države vodi rijeka Sava, uz koju se prolazi pored najvećeg slovenskog naselja Ljubljane i dolazi do pomalo nametljivih Julijskih Alpa s nekoliko simpatičnih jezerca u podnožju. Desno od ulaza, pak, nalaze se nepretenciozni vinorodni brežuljci i decentno uređene poljoprivredne površine. Država ima i nekoliko sporednih ulaza, a na jugozapadu i prozor
s kojega za lijepa vremena puca čeznutljiv pogled na more.

PODRIJETLO

Slovenci su, u stvari, alpski Hrvati, a o njihovu hrvatskom podrijetlu govori i nedavno istraživanje provedeno među štedišama "Ljubljanske banke". Prema nekim uglednim antropolozima, Slovenci su nastali tako što je Edvard Kardelj Hrvatima jebo mater, nakon čega je jedan dio Hrvata krenuo osnovim pravcem razvoja socijalističkog samoupravljanja prema
zapadu. Uvjereni da su otkrili novu socijalističku republiku, naselili su se i postepeno potpuno potisnuli autohtono stanovništvo koje je, kako kaže predaja, bilo toliko škrto da su Hrvati tu zemlju nazvali "Slovenija".

SPORT

Od sportova u Sloveniji najpopularnije je plivanje. Kako slovensko more, međutim, nema propisane olimpijske dimenzije, Slovenci ne plivaju u moru,nego na snijegu. Pošto, pak, na snijegu ne mogu plivati, oni po njemu hodaju, a obzirom na činjenicu da po njemu ne mogu hodati, oni se po njemu kreću na naročitim drvenim letvama. Kako je, međutim, na tim letvama po snijegu nezgodno hodati, oni se njima spuštaju po planinskim padinama. Plivanje se u Sloveniji zove još i smučanje ili skijanje. Od ostalih sportova u usponu je alpinizam, dok je atletika u krizi jer trkači na srednjim i dugim prugama ne mogu dobiti austrijsku vizu.


U Sloveniji se ne smije pušit jer dim ulazi u Italiju

E da, i nemaju diskoteka jer buka smeta Austrijancima....
 

03.04.2008.

Izlet u Gulag

Ovo su fotografije zatvoreničkih radnih kampova iz sovjetskog vremena.

"Gulag" je skraćenica od "Glavna uprava popravnih radnih kampova". Staljinov sistem radnih kampova, logora, bijaše najmonstruoznija fabrika smrti u istoriji, sa "proizvodnjom" koja je nadmašila čak i Holokaust u II svjetskom ratu. Oko 50 miliona ljudi je umrlo u Gulagovim radnim kampovima.

Kampovi su se nalazili u tajgama, ogromnim šumama ruskog Sibira. Dans su svi putevi zarasli, i jedino helikopterom se može doći u ta mjesta.

Kampovi su napušteni od ljeta 1953., kada je Staljin umro. Proglašena je opšta amnestija, i svi, zatočenici isto kao i tamničari, su brzo napustili oblast.

Ruzvelt je primijetio da kapitalizam nejednako raspodjeljuje bogatstvo, a socijalizam jednako raspodjeljuje siromaštvo. Zatvorski život Gulaga je značio jednaku raspodjelu smrti među siromašnima i bogatima, starima i mladima. Smrt nije imala ljubimce, i rado ih je sve posjećivala, nezavisno od pola, vjere ili nacionalnosti.

Ljudi su živjeli u drvenim barakama. Politički zatvorenici, takozvani "neprijatelji države", i kriminalci bijahu smješteni zajedno. "Neprijatelji" su uglavnom bili ugledni, inteligentni i kulturni ljudi. U neljudskim uslovima u kampovima, pokazalo se da su civilizovani i kulturni ljudi bili manje sposobni za opstanak nego kriminalci.

Da bi ustoličili svoju gvozdenu vladavinu, komunisti su smatrali da treba da oslobode društvo svih mislećih i časnih ljudi. Takvi ljudi su uvijek prijetnja za despotske režime. I skoro su uspjeli: za dvadeset godina represije, iskorijenili su mnoge vrijednosti, vjere i običaje koji su gajeni stoljećima.

Nakon što su ubili mozgove nacije, Sovjetski Savez je postao nešto poput predmeta podsmijeha; narodni siledžija, koga se svako plašio jer je bio do zuba krcat nuklearnim naoružanjem.

Sovjetski Savez, poput nerazumnog kolosa, bijaše nesposoban za bilo šta inteligentno i kretaivno. Ubivši sve svoje mudre i obrazovane ljude, Sovjetski Savez je bio sposoban samo da ostatku svijeta pokaže primjere kako ne treba raditi.

Onaj ko bi pokušao da pobjegne iz Gulaga takoreći nije imao šanse da preživi. Imao je da pješači stotine kilometara kroz šumsku divljinu... smjer skoro da i nije imao uticaja, jer ljudi nijesu imali gdje pobjeći. Cijela zemlja bijaše jedan veliki zatvorenički radni logor.

Flaša votke - legalna droga koju su čuvari često prodavali zatvorenicima, ilegalno.

Ništa nije ostalo u ovim barakama, koje nekad bijahu prenatrpane. U svakoj baraci su bili dvospratni drveni kreveti, bez dušeka, i tu je živjelo više od 120 zatvorenika.

Većina istoričara smatra da su represije počele 1932. i dosegle vrhunac 1937. Broj novopridošlih u kampove se smanjio sa početkom Velikog otadžbinskog rata *, godine 1941. Zašto? Osuđenici su umjesto Gulaga mogli izabrati da se pridruže vojnim kažnjeničkim bataljonima, i rizikuju smrt pod kišom metaka. Godine 1945., Drugi svjetski rat se završio, i milioni takvih osuđenika su se vratili u logore. Represije su suštinski trajale sve do Staljinove smrti, 1953.

* - Ruski sinonim za Drugi svjetski rat; naš ekvivalent: Narodno-oslobodilačka borba. (primjedba prevodioca)

Ovo je kažnjenička ćelija.

Otvor za uzimanje hrane.

Ljudi su umirali od iscrpljenosti, gladi, teškog rada... Marksizam - Lenjinizam počiva na teoriji evolucije, koja propovijeda da je tokom miliona godina, rad pomogao majmunu da postane čovjek... Ovdje, u kampovima, dokazali su da je ovaj proces povratan. Teškim radom i sa malo hrane, za samo nekoliko mjeseci su uspijevali da ljude preobrate u životinje...

"Ja sam ispunio svoj plan. A ti?", pita socijalistički momak sa postera. Komunisti su oduvijek bili striktni planeri, i čak su tačno planirali koliko ljudi treba poslati u logore. Svaki region je morao da prijavi određeni broj "neprijatelja", i ako regionalne vođe ne bi dosegli svoju kvotu, tada su oni sami postajali "neprijatelji" i bili upućivani u kampove.

Ovo je jedan od mnogih mostova koje su osuđenici izgradili. Nikad nije korišćen, jer je Staljin umro prije završetka.

Od 1.263 km potrebnih da se povežu gradovi Igarka i Salehard, oni su izgradili 900 km. Gradeći ovaj put od 1949. do 1953., 300.000 osuđenika su umrli. Dans ovaj put, kao i mnogi drugi, vodi u nedođiju.

Parne lokomotive tog vremena.
Rad je ovdje u suštini prestao kad su vlasti odlučile da na radiju počnu emitovati muziku narodne žalosti. Muzika je neprestano svirala, tokom cijelog dana, optužujući ljude da je ta smrt bila njihova sopstvena. Uskoro zatim, i osuđenici i stražari su razmišlajli samo kako da što prije odu i stignu svojim kućama. Niko se nije pobrinuo makar za bodljikavu žicu ili lokomotive.

Ovo je mjesto gdje je prije revolucije mladi Josif Staljin, poznat pod imenom Koba, proveo nekoliko godina svoje zatvorske kazne. Kasnije je to postao veliki tranzitni zatvor, sa ovim muzejem, koji su svi zvali "Staljinov panteon". Napušten je od 1953.


Neka nas ove fotografije podsjete da nijedna država ne može izgraditi prosperitet na kostima sopstvenih građana, i ako su svi oni koji imaju oči da vide mučeni i ubijeni, tada će ostali dugo vremena živjeti u kraljevstvu slijepih.

 


Stariji postovi

NAJ NAJ
<< 01/2009 >>
nedponutosricetpetsub
010203
04050607080910
11121314151617
18192021222324
25262728293031